1. Uklonite sve truhle plodove sa zemlje oko drveća, zbog moguće najezde štetočina. Uklonite bolesne plodove (paradajz, krompir...) i lišće, kako biste spriječili bolesti. Ne stavljajte ove biljke u kompost, već ih skupite i bacite.

2. Očistite stare godišnje biljke i korov prije nego što sjemenke otpadnu.

3. Zaštitite višegodišnje biljke od mraza malčiranjem, i to nakon što se zemlja zamrzne. Malčirajte zemlju kako biste održali kvalitet zemljišta, koristeći korov (ali ne i ono sa sjemenom), travu, lišće, slamu. Malčirajte baštu sa iseckanim lišćem i djelićima trava.

4. Isjecite dijelove višegodišnjih biljaka koje predstavljaju idealna mesta da se sakriju puževi i druge štetočine. Spriječite probleme koje prave sjemenke ako se rasprše po bašti.

5. Ostavite suho cvijeće, ukrasne trave i sjemena koja izgledaju dobro i predstavljaju hranu za ptice.

6. Napravite kantu sa đubrivom. Dodajte svježe biljke i travu u svoj kompost i pokrijte sve do proljeća.

7. Pokupite i rasporedite lišće oko ruža, stabala jabuke i biljaka koje su osjetljive na  štetočine i bolesti koje prezime na otpatcima.

8. Ukloniti mrtve grane iz cveća i voća (ali nemojte ih još obrezivati). Isjecite oboljele grane višegodišnjih biljaka, i nemojte od njih praviti kompost.

9. Očistite oštrice alata.

10. Nastavite da zaljevate drveće i žbunje sve dok se tlo ne zaledi. 

S prvim prolećnim zracima sunca biće vam mnogo lakše da se bavite oživljavanjem svoje bašte, posebno ako je u prethodno lijepo pripremite. Stoga, pravo na posao i ne zaboravite da će svako godišnje doba u vašoj bašti biti lijepo onoliko koliko mu se posvetite. 

Foto: pixdaus.com / urbanpost.it / familyholiday.net