prijava / registracija

Birokratske procedure i odugovlačenja obeshrabruju investitore: Četiri godine čekanja za solarnu elektranu

objavljeno: 10. Feb. 2016. | kategorija: Obnovljiva energija

Država bez razloga komplicira situaciju, jer se po nekoliko puta traže iste urbanističke dozvole i dokumenti o imovinsko-pravnim odnosima

Veliki energetski projekti, koji bi BiH trebali obezbijediti čiste izvore energije, posljednjih su godina na vrhu agende državnih i entitetskih vlasti. Hidroelektrane, termoelektrane, vjetroparkovi i solarne elektrane samo su neki od raznih projekata za koje postoje zainteresirani investitori. Međutim, birokratske procedure i dugo čekanje na završetak čak i najjednostavnijih projekata, poput solarnih elektrana, prijete da sve najave ostanu samo mrtvo slovo na papiru.

Odugovlačenje

Takav slučaj imao je direktor firme COMP-IT iz Sarajeva Bakir Zaćiragić koji četiri godine čeka da izgradi manju solarnu elektranu “Zaćiragić 1”, snage 10 kilovata na krovu svoje kuće.

Za Faktor kaže da mu država stalno traži neke dokumente i odugovlači s izdavanjem papira za poticaj.

"Četiri godine čekam s izgradnjom, a sada su me odbili za povlaštenu cijenu. Za jednu odluku FERK-a tražili su pet centimetara debelu hrpu papira. Pitali su me: “Odakle ti 40.000 KM”, a imam firmu koja posluje sedam, osam godina", spomenuo je naš sagovornik.

Kaže da ne može shvatiti zašto državi nije u interesu proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, na koju bi se plaćao i PDV i porez na dobit.

Nepotrebni problemi

Sudski vještak Emir Konjhodžić kaže da država bez razloga komplicira situaciju, jer kada se ulazi u poticaj, traže se ponovo urbanistička dozvola, riješeni imovinsko-pravni odnosi, iako u rješenju FERK-a sve to piše.

"Traže više od 20 kojekakvih dokumenata za neko rješenje. U rješenju Elektrodistribucije submilirani su svi dokumenti, i kada se aplicira za poticaj, nema potrebe tražiti neke dodatne dokumente. Ipak, to se radi, jer zakone i interne akte donose ljudi koji nemaju veze s pravom i koji su fakultet u Travniku završili", kategoričan je Konjhodžić.

Za koga se u BiH donose zakoni

Emir Konjhodžić kaže da ne postoji strategija o obnovljivim izvorima energije, jer država nije orijentisana na ovo.

"Ne stimulira se proizvodnja nego količina potrošenih kilovat-sati. Umjesto da se zagađivačima, kao što su termoelektrane, naplaćuje taksa, subvencionira se potrošnja kilovata. To je zato jer se donose zakoni, ne da bi se uredila neka oblast nego da se formiraju komisije i da se naplati članstvo u tim komisijama", objasnio je Konjhodžić.

(K. Silajdžija/Faktor.ba)

0.019855