prijava / registracija

Optimalna debljina termoizolacije – Analiza troškova i isplativosti

objavljeno: 18. Jun. 2017. | kategorija: Eksterijer
 
Najčeše pitanje koje se postavlja nakon donošenja odluke o ugradnji termoizolacije na stambeni ili nestambeni objekat jeste pitanje debljine termoizolacionog materijala. 

Odgovori koji se mogu dobiti su mnogobrojni. Od toga da je „petica“ sasvim dovoljno, „osmica“ zadovoljavajuća, a „desetka“ možda i nepotrebna, a o većim debljinama se i ne razmišlja. Naravno, ovdje se misli na 5, 8, 10 ili više centimetara debljine termoizolacionog sloja, najčešće ekpandiranog polistirena (EPS) ili šire poznatog „stiropora“.

Pravi odgovor leži u nekoliko činjenica od kojih je najvažnija svakako ona koja daje i najbolje efekte, odnosno zbog čega se kreće u proces utopljavanja objekta. Kako bi se našao pravi odgovor, potrebno je analizirati energijske/tehničke, finansijske, ali i pravne aspekte. Najčešće se to završava na finansijskim činjenicama, tj. visini investicije, što je često i pogrešno.

Finansijski aspekt, gledano sa strane kupca, možda i jeste najvažniji, ali dugoročno posmatrano, pravi odgovor koji je potrebno pronaći jeste troškovno-optimalno rješenje. Šta to znači? To znači da je potrebna analiza uloženog u odnosu na dobijeno. Koliko će se uložiti finansijskih sredstava (KM) da bi se postigao željeni efekat. Željeni efekat utopljavanjem objekta jeste da se smanje potrebe za toplotom/grijanjem i hlađenjem/klimatizacijom, što će direktno uticati na smanjenje troškova za energiju. Isplativost jednog ovakvog procesa se mjeri kao odnos uloženih sredstava (investicija u KM) i smanjenja računa/troškova za energiju grijanja ihlađenja. Ukoliko se objekat grije i/ili hladi na neki od skupljih energenata (lož ulje, prirodni gas ili električna energija), samim tim efekat je mnogo veći.

Primjera radi, ukoliko je investicija u utopljavanje jedne porodične kuće iznosila 6.000 KM, a tom mjerom energijske efikasnosti na godišnjem nivou se štedi 500 KM, isplativnost takvog jednog zahvata ogleda se u 12 godina. Onaj koji investira će na osnovu tih činjenica donijeti odluku o realizaciji spomenutog zahvata.

Odluke trebaju da se donose na osnovu činjenica, odnosno troškovno-optimalnog kriterija koji podrazumijevaju nekoliko aspekta od kojih su najbitniji visina investicije i ušteda.

Kako bi se stekla jasnija slika, u nastavku je dat pregled troškova/investicije (KM/m2) utopljavanja po pojedinoj stavci koja obuhvata:

  1. Troškove materijala (EPS-a);
  2. Troškove ugradnje/rada; 
  3. Ostale troškove materijala (ljepilo, mrežice, kutnik, skelu, itd.) 

Troškovi postavljanja toplotne izolacije na vanjske zidove 

Kako je vidljivo, promjena u visini troškova nastaje usljed promjene debljine izolacionog sloja, dok ostali troškovi ostaju konstantni. 

Zašto investirati u ovakvu vrstu zahvata? Prije svega radi uštede energije, kako toplotne tako i električne, ali i dugoročnog rješavanja pitanja troškova energije za grijanje i hlađenje, pogotovo usljed rasta cijena energenata na stranom i domaćem tržištu. 

Kako bi se stekao bolji pregled svih koristi koje nastaju postavljem termoizolacije od čvrstog materijala „stiropora“, u nastavku je dat primjer jedne porodične kuće koja za grijanje koristi jedan od skupljih enegenata na tržištu, a za hlađenje električnu energiju putem split kilma uređaja. Analiza je obuhvatila postavljenje termoizolacije od 200 m2 na vanjske zidove u 5 opcija, odnosno debljina termoizolacionog materijala. Analizirane su debljine termoizolacionog materijala od 3, 5, 8, 10 i 12 centimetara. Rezultati su dati u nastavku.

Vidljivo je da sa povećanjem debljine termoizolacionog materijala, visina investicija raste, dok sama isplativnost (period povrata investicije) opada. Na osnovu datih činjenica, potrebno je naći troškovno- optimalno rješenje koje zavisi od visine investicije i postignutih ušteda. 

Analizom se pokazalo da su iznosi investicija i ušteda najbliži u tački 10, kada se koristi termoizolacioni materijal debljine 10cm, te da je u toj tački troškovno-optimalno rješenje koje daje najveće efekte. S tom debiljnom termoizolaciong sloja EPS-a postižu se najveći efekti, zadovoljavaju tehnički propisi, te investicija vraća za cca 9 godina. 

Treba uzeti u obzir i činjenicu da prosječan vijek eksploatacije objekta traje više decenija (preko 40 godina), što na koncu znači da će se kvalitetna izolacija biti isplaćena više puta u toku svog eksploatacionog vijeka. 

Slični članci

Termoizolacija kao brana od prodora hladnoće odoz... Arhitektura Enterijer Eksterijer | 18.04.2019
   Zašto je kvalitetna podna termoizolacija toliko bitna? Niko ne želi da zimi ili ljeti ima hladna stopala! Najsvrsishodnija metoda da se „hladnoća
Plaćati energiju koju gubimo ili platiti da energ... Arhitektura Eksterijer | 09.05.2017
Njjednostaviniji način povećanja energetske efikasnosti stanovanja, jeste primjena građevinsko-tehničke mjere, odnosno, poboljšanje toplotne izolacije stambenog objekta.   Pri tome se pokazalo da
Deset godina Austrotherma BH: Lider u prodaji term... Eksterijer | 23.04.2017
    U četvrtak 20.04.2017. godine Kompanija Austrotherm BH doo u Hotelu Hills proslavila je 10 godina poslovanja u Bosni i Hercegovini zajedno sa

0.028741