prijava / registracija

Plaćati energiju koju gubimo ili platiti da energiju manje gubimo?

objavljeno: 09. May. 2017. | kategorija: Arhitektura Eksterijer

Njjednostaviniji način povećanja energetske efikasnosti stanovanja, jeste primjena građevinsko-tehničke mjere, odnosno, poboljšanje toplotne izolacije stambenog objekta.
 
Pri tome se pokazalo da se i dodatne investicije u termoizolaciju - vrlo brzo vraćaju kroz niže troškove eksploatacije (grijanja) zgrada/kuća. 

Izolacija postavljena na vanjskoj strani objekta lako umanjuje toplotne gubitke, a time i troškove grijanja. Energijske i finansijske analize ukazuju na stalni porast cijene energije. Grijanje je glavni i najveći dio upotrebe energije u individualnim, kolektivnim i javnim objektima. Toplotni gubici su najveći gubici energije objekta vjerojatno zato jer se toplota ne vidi. Skoro svako brine, da za sobom ugasi svjetlo, a time i štedi električnu energiju, ali rijetko ko pomisli na kilovatsate izgubljene toplote, koja je posljedica slabo izolovanih ili neizolovanih zidova, krovova, stropova, prozora. Pored toga, ako u postavljanje toplotne izolacije uložimo novac, istovremeno smanjujemo emisiju zagađujućih materija u okolinu, a samim time štitimo okoliš.
 
Toplotni gubici kroz vanjske zidove objekta (fasade) predstavljaju najveći dio ukupnih toplotnih gubitaka objekta.
 
Toplotna izolacija je jedan od rijetkih materijala, koji kada je ugrađen u objekat, od početka korištenja objekta ima višestruki pozitivan efekat povrata investicije, te pravilnom ugradnjom toplotne izolacije enormno umanjujemo troškove grijanja i optimiziramo ekonomsku efikasnost sistema grijanja. Postoje dvije mogućnosti izvedbe toplotne izolacije vanjskih zidova prikazane na donjem dijagramu.
 
 
Toplotna izolacija vanjskih zidova s unutrašnje strane

Izvedba toplotne izolacije vanjskih zidova s unutrašnje strane ima brojne slabosti:
  • Zidovi, koji su izolovani s unutrašnje strane su izloženi prečestim temperaturnim razlikama i opterećenjima, koji dugoročno uzrokuju eroziju i različite nepogodnosti zidu;
  • Vlaga, koja dolazi preko konstrukcije kondenzuje se na unutrašnjem spoju izolacije s zidom ili u samoj konstrukciji zida. To uzrokuje neprijatan životni ugođaj (pojava pljesni i zagušljivosti), te mogućnost smrzavanja vlage u zidu zimi i vlažnosti cijele konstrukcije zida;
  • Ne mogu se izbjeći toplotni mostovi;
  • Na unutrašnjoj strani izolacije mora se obavezno postaviti odgovarajuća parna brana;
  • Kod postavljanja izolacije na unutrašnjoj strani spriječava se, da se toplota akumulirana u zidu nakon prestanka grijanja postepeno vraća nazad u prostor.

Toplotna izolacija s unutrašnje strane je manje efikasna i upotrebljavamo je jedino tamo gdje nam različiti razlozi ne dozvoljavaju izvedbe toplotne izolacije na vanjskoj strani. Kod izvedbe izolacije vanjskih zidova s unutrašnje strane svakako se posavjetujte s stručnjakom o mogućnosti izvedbe.

Toplotna izolacija vanjskih zidova s vanjske strane
 
Kod izvedbe toplotne izolacije vanjskih zidova s vanjske strane imamo dvije mogućnosti izvedbe. Prva mogućnost je izvedba ventilirane fasade, a druga izvedba kontaktnog izolacijskog sistema - fasade. Kod ventilirane fasade je toplotna izolacija pričvršćena na nosivi zid. Između izolacije i zaključne fasadne obloge (staklo, kamen, metal, drvo, umjetna vlakna...), je zračni prostor. Toplotna izolacija vrši isključivo funkciju toplotne izolacije i nije mehanički opterećena.

Kontaktna fasada je kompaktan višeslojni izolacijski sistem gdje toplotna izolacija pored sprečavanja gubitaka toplote, vrši i funkciju "nosača" zaključnih fasadnih slojeva (ljepljivog maltera i zaključnog sloja), koji su obično naneseni na izolaciju. Izolacija vanjskih zidova s vanjske strane je najpogodniji način zaštite objekta od toplotnih gubitaka zimi i toplotnih dobitaka ljeti. Bitna prednost tog sistema je izolacija objekta kao cjeline, a ne samo pojedinih dijelova (prostorija), s čime praktično u cijelosti izbjegavamo pojavu toplotnih mostova, temperaturnih opterećenja i vremenskih nepogoda zidne konstrukcije, te kondenzaciju vodene pare u konstrukciji zida. Postavljanjem izolacije na vanjsku stranu omogućavamo akumulaciju toplote u zidu i njegovu trajnost, koja omogućuje veću ugodnost življenja u objektu.
 
 
Cijena
Toplotna izolacija je jedan od dijelova, koji čine cijeli trošak fasadnog sistema. Istovremeno je jedini dio, koji stvarno vraća uložena sredstva preko sniženih toplotnih gubitaka, a time i nižim troškovima grijanja, ali i hlađenja. To je razlog, da pri određivanju debljine toplotne izolacije uvijek izaberemo veću preporučenu vrijednost, definisanu Pravilnikom za ovaj tip zida.

Primjer izvedbe sistema kontaktne fasade na izolaciji od fasadnog EPS-a

Uslovi za izvedbu fasade
Toplotno izolacijske ploče ili lamele nije dozvoljeno lijepiti na zid ako je temperatura zraka ili podloge (zida) ispod +5°C ili iznad +25°C, te u primjeru prejakog vjetra. S vanjskim slojem ljepljivog maltera izolaciju zaštitimo od kiše ili vlage.

Zahtjevi za podlogu - zid
Zidna podloga mora biti suha, bez masnih mrlja, te ne smije biti pokrivena prašinom. Sve prethodne maltere, koji nisu stabilni moramo odstraniti. Ravnost podloge mora pri kontroli s 4-metarskom ravnom letvom zadovoljavati odstupanja od ravnine u toleranciji do ± 1,5 cm.

Dodatni zahtjevi za izvedbu fasade
Potrebno je namjestiti i ugraditi prozore, vrata te klupice prije početka lijepljenja i postavljanja izolacijskih materijala. Vodimo brigu da su sve klupice, svjetiljke i vanjske slavine pravovremeno i pravilno postavljene, svakako prije početka nanošenja vanjskog sloja lijepila i zaključnog sloja.
 
 
 
Fasadni sistem u slučaju korištenja ekspandiranog polistirena (EPS) je sastavljen od:
1. ljepljivog maltera;
2. fasadne EPS ploče;
3. fasadnih tipli;
4. armiranog ljepljivog maltera ili armirane mrežice
5. drugog sloja ljepljivog maltera;
6. završnog sloja (po želji obojen silikonskom bojom)
 
 
 
 
 
 
Koeficijent prolaza toplote govori kolika količina toplote [Q] u sekundi [s] i po kvadratnom metru [m²] prolazi kroz pojedini materijal ukoliko temperaturna razlika između toplije i hladnije strane materijala iznosi 1° K.

Obzirom da se radi o količini toplote koju izvjesni građevinski materijal „propušta“, jasno je da težimo njegovoj što manjoj vrijednosti. Manji koeficijent znači bolje termičke osobine materijala odnosno bolju izolaciju objekta.

Želimo li dobiti koeficijent prolaska toplote za niskoenergijsku kuću biće nam potrebno koristiti toplotne izolatore u debljinama prikazanim na donjem dijagramu.
 

 

 

Slični članci

Pomozite sebi u odabiru pravih krovnih prozora... Eksterijer Enterijer | 23.06.2016
Krovni prozor kao građevinski element mora zadovoljiti funkcije zvučne, toplinske izolacije, ali i osigurati praktično rukovanje. Velux vam donosi nekoliko savjeta
Izolacija međuspratnih ploča i izolacija od udar... Eksterijer Enterijer | 28.03.2016
  Neizolirani plafoni i podovi, dakle međuspratne ploče, su razlog za velike gubitke toplote i neugodan osjećaj da je neke prostorije
NOVO! Austrotherm XPS ThermoBond... Arhitektura Eksterijer | 19.03.2019
  Austrotherm GmbH je uspješno plasirala svoj novi proizvod na bazi ekstrudiranog polistirena (XPS). Koeficijent toplotne provodljivosti (λ) predstavlja vjerovatno najbitniju karakteristiku

0.039566