Kako odabrati adekvatnu rasvjetu

Rasvjeta je možda i jedan od presudnih faktora uspješnosti jednog projekta, te zahtjeva veliku pažnju i dobar pristup.

Sigurno ste svi do sada bar jednom iskusili pomalo užasavajući trenutak kupovine rasvjete u prodavnici prepunoj sijalica i lustera različite forme, boje, načina upotrebe pa i cjene. Lumeni, temperatura boje, potrošnja neki su od pojmova koji nas dodatno zbunjuju. Ipak, prije nego što odustanete od svega i odlučite se za prvu opciju pri ruci, zastanite, jer rasvjeta je bitan faktor, možda i najvažniji element jednog enterijera. Zahvaljujući rasvjeti, atmosfera u jednom enterijeru u znatnoj mjeri se može poboljšati, kao i produktivnost korisnika prostora. Isto tako, loša rasvjeta može negativno uticati na život i rad ljudi.

Sledeće informacije koje donosi ArchDaily mogu vam biti od značaja pri narednoj posjeti salonu rasvjete.

Najčešći tipovi sijalica

Klasične sijalice s užarenom niti

Ovaj tip sijalica do nedavno je predstavljao najčeće korišćenu vrstu rasvjete, gde se svjetlo stvara korišćenjem električne energije za zagrevanje niti u unutrašnjosti. Međutim, ovakvim sistemom samo 5% energije se pretvara u svjetlost, dok se ostatak pretvara u toplotu, što naravno dovodi do rasipanja energije i čini ovaj sistem neefikasnim. Imajući ovo u vidu mnoge zemlje su zabranile proizvodnju i stavljanje u promet ove vrste sijalica. Karakteristika ove vrste sijalica je da stvara meku, žućkastu svjetlost prijatnu za oko.

LED (dioda)

Ovo je trenutno najzastupljeniji vid osvjetljenja. LED dioda sastavljena je od kristala silicijuma i germanijuma, koji prilikom aktiviranja proizvode svjetlost. LED rasvjeta troši malo električne energije, ne stvarajući gotovo nikakvu toplotu i dobra stvar je da ima dug radni vijek. Postoje varijacije u formi LED lampi, odnosno sijalica, traka i znakova i svi mogu proizvoditi različite temperature boje i osvetljenja.

Fluoroscentna, odnosno neonska rasvjeta

Fluoroscentne sijalice su poznate po svojoj efikasnosti, dugom radnom vijeku i niskoj potrošnji. Ova rasvjeta može biti kompaktna ili cjevasta, koristeći staklenu cijev koja je u unutrašnjosti obložena proizvodom na bazi fosfora. Električna energija se provodi kroz cijev koja sadrži argon i živu, stvarajući nevidljivu ultraljubičastu svjetlost. Unutrašnji premaz na bazi fosfora pretvara ovu svjetlost u vidljivu. Obzirom da ova vrsta rasvjete koristi teške metale, poput žive, nikada se ne smiju odlagati u obični otpad.

Halogena rasvjeta

Halogen sijalice takođe imaju žarnu nit ali koriste i halogeni gas za povećanje emisije svjetlosti i radnog vijeka, te se tako povećava efikasnost i smanjuju troškovi. Međutim, s obzirom na činjenicu da i dalje troše dosta električne energije ova vrsta sijalica sve više zamenjuju s LED-om.

Veoma je važno da poznajte pojmovi koji vam mogu pomoći prilikom izboru rasvete.

Temperatura boje

Temperatura boje se ne odnosi na fizičku toplotu sijalice, već na parametar koji u skali određuje ton boje koji emituje sijalica. Što je skala veća to je reprodukovana svetlost hladnija, a mjerna jedinica za temperaturu boje je Kelvin (K). Sijalice sa žarnom niti imaju temperaturu od oko 3500k, dok se fluoroscentne sijalice nalaze u opsegu 6000k. Toplija svjetla čine prostor pa i njegove korisnike opuštenijim, dok hladna svjetla podstiču produktivnost.

Svjetlosni fluks

Svjetlosni fluks se odnosi na ukupnu količinu svjetlosti koju svake sekunde emituje izvor svjetlosti, a njegova jedinica je Lumen (lm). Kako bi se odredila potrebna količina svjetlosti, odnosno odgovarajuća količina lumena za određenu površinu prostora možemo se koristiti tabelama. Ovi podaci se izražavaju u luksu (lk) što odgovara jedinici osvjetljenja, odnosno luksu po metru kvadratnom.

Potrošnja

Snaga se odnosi na potrošnju energije sijalice i izražava se u vatima, Watts (W) i nema nikakve veze sa snagom emisije svjetlosti. Na primer, klasična sijalica jačine 60W ima isti svjetlosni fluks kao LED sijalica od 8W ili fluoroscentna sijalica od 18W.

Ugao rasipanja

Ovaj parametar nije uvek vidljiv na pakovanju, iako za arhitekte ovaj podatak može biti izuzetno važan. Kao što i sam pojam govori, to je ugao pod kojim svjetlo izlazi iz rasvjetnog tela. Tako postoje lampe koje su predviđene da osvjetle pojedinačni element, poput slike na zidu, pa je njihov ugao otvaranja manji, dok bi druge lampe koje služe za osvjetljavanje većih prostora trebalo da imaju znatno širi ugao otvaranja.

gradnja.rs/egradnja.ba

oznake: rasvjeta