Sa neprestanim i neminovnim rastom energetskih troškova, ljudi su prisiljeni da biraju alternative. Tokom godina, mi smo odabrali energetski efikasne uređaje, kupili automobile koji troše manje goriva, i dodali termoizolaciju na naše domove u nastojanju da smanjimo količinu energije koju trošimo. Sada je vrijeme da ozbiljno razmotrimo efikasnije osvjetljenje.
Osvjetljenje predstavlja 15,5 procenata tipičnog računa za električnu energiju, a taj procenat je u stalnom rastu, jer su ostali električni proizvodi postali efikasniji. Procenti koji predstavljaju naše mjesečne rashode za toplu vodu, veš mašine, mašine za sušenje veša, rashladne uređaje i klimatizaciju se smanjuju, dok procenti koji predstavljaju naše troškove za rasvjetu idu gore. Sve će se ovo promjeniti kada svjetlosne diode (LED) počnu da preuzimaju primat kao osnovno osvjetljenje u našim domovima i kancelarijama.
LED osvjetljenje nije ništa novo. Prvi eksperimenti u elektroluminiscenciji su obavljeni prije više od 100 godina, tačnije 1907. godine. Međutim, tek 1960-ih su ti pionirski eksperimenti rezultirali u vidljivoj svjetlosti. U nekoliko kratkih godina, vidljivi crveni LED čipovi su stavljeni u praktičnu primjenu u ranim kalkulatorima i savremenim ručnim časovnicima. Nakon crvene su usljedile druge boje, a 2002. godine „bijela“ svjetlost je konačno replicirana u LED čipu.
Kada elektroni unutar LED poluprovodnika promjene stanje, dioda pretvara električnu struju u vidljivu svjetlost. Asortiman fosfora i različite energije unutar čipa kontroliše boju. Efikasnost kojom se električna energija pretvara u svjetlost se stalno poboljšava po stopi koja se može uporediti sa tehnologijom kompjuterskog čipa, daleko brže nego bilo koja druga vrsta svjetlosti.
LED osvjetljenje je izgleda odgovor za efikasniju rasvjetu. Pored njihove brzo razvijajuće efikasnosti, LED osvjetljenje je bolje za planetu Zemlju u globalu. LED ne sadrže živu, za razliku od fluorescentnih lampi, i one će takođe smanjiti količinu korišćenih inkadescentnih sijalica koje se ne mogu reciklirati.
LED osvjetljenje ipak dolazi sa svojim izazovima, od kojih je možda najveći termalno održavanje. Temperature imaju veliki uticaj na performanse LED-a. Povišene temperature će uticati na vijek trajanja i količinu lumena koju LED pruža. Dužnost je proizvođača da kontroliše tu toplotu.
Od stvaranja „bijelih“ LED čipova, dizajneri osvjetljenja su eksperimentisali sa njihovom primjenom. Osvjetljenje frižidera/zamrzivača je uvijek bila problematična aplikacija, pošto fluoroscentno osvjetljenje ne radi dobro na hladnoći. Upravo suprotno važi za LED, pa tako industrija doživljava revoluciju. Pošto je LED osvjetljenje direkcionalni tip osvjetljenja, ugradna grla su takođe odlični vidovi kućišta za LED.
Kompaktna veličina LED-a mu omogućava da se smjesti u malim mjestima, pa su osvjetljenja ormana/plakara postali popularna. Isto važi i za kasetirano plafonsko osvjetljenje, podno osvjetljenje i raznorazni asortiman osvjetljenja koji se koristi u malim prostorima, a koji je ranije bio nemoguć za osvjetljavanje zbog svoje veličine.
Među svim stambenim primjenama LED osvjetljenja danas, ono je vjerovatno najbolje za pejzažno osvjetljenje. Uz pravilni inženjering, uglovi svetlosnih snopova i lumenski izlazi mogu biti precizno izrađeni. Ove karakteristike su od ključnog značaja za pejzažno osvetljenje. LED diode su dugotrajne, pa osvjetljenje visoko u krošnjama, pod vodom u jezeru ili na drugim teško pristupačnim mjestima može zaista imati koristi od višegodišnjeg trajanja LED-a. Pejzažno osvjetljenje bi takođe trebalo da bude nenametljivo. Jako svjetlo koje može lako da se postavi iza malene biljke ili kamena je upravo ono što je potrebno.
Korišćenje LED osvjetljenja može biti dio rješenja u našoj borbi za smanjenje potrošnje električne energije. Većina LED osvjetljenja sada koristi oko 75% manje energije nego konvencijalne inkandescentne sijalice ili halogenke, a ipak pruža jednaki broj lumena.
Iako su početni troškovi LED osvjetljenja veći, ukupni troškovi tokom perioda koišćenja, uključujući struju i nedostatak potrebne zamjene, će biti manji. Ukoliko se dodaju troškovi održavanja, taj povraćaj investicije raste. Električni troškovi takođe rastu brže (i još više će rasti), što znači da osvjetljenje polako prerasta u dugoročnu investiciju, kao kupovina frižidera ili veš mašine, i udaljava se od jeftinog entiteta koji zahtjeva visoko održavanje koje je danas.
KUPOVINA LED-a
Pošto su LED proizvodi dostupni u širokom opsegu kvaliteta i karakteristika performansi, morate pažljivo birati prilikom odabira LED osvjetljenja kako bi dobili rezultate koje očekujete. U nastavku pročitajte nekoliko pitanje koje trebate da pitate vašeg LED dobavljača. Ukoliko vam prodavac daje nejasne ili nezadovoljavajuće odgovore, razmislite o promjeni prodavnice.
| Šta je temperatura boje LED čipa?
Inkandescentno osvjetljenje se kreće od 2.700 do 3.000 Kelvina (K), u zavisnosti od potrošene vataže. Većini ljudi odgovara ova boja svjetlosti, pa je mudro ostati u ovom opsegu. Uobičajeno dostupne temperature (3.500 do 4.200 K) će djelovati previše plave i mogu uznemiriti ljude.
| Koji je opseg tolerancije boje LED-a?
Grupisanje LED-a u opsegu koji ispunjava iste kriterijume tolerancije boja se zove „binning“. Široki opsezi u toleranciji boja mogu biti nepoželjni (tj. možete se naći sa neželjenim nizom različitih boja „bijele“ svetlosti u vašoj svjetlosnoj instalaciji). Potražite toleranciju boja od približno ± 150 К.
| Koji je Indeks reprodukcije boja kod LED-a?
Indeks reprodukcije boja (CRI - color rendering index) mjeri koliko dobro svjetlosni izvor reprodukuje pravu boju (tj. boju pod prirodnim svjetlom) objekata. Indeks reprodukcije boja od nula će učiniti da osvjetljena površina izgleda kao scena iz crno-bijele TV emisije. Indeks manji od 70 će dodati pepeljasto ili sivo blijedilo raznim bojama. Težite indeksu većim od 80 kako bi zaista maksimizovali intenzitet boja.
| Koji je životni vijek LED-a?
Životni vijek LED osvjetljenja se mjeri drugačije od životnog vijeka inkandescentne sijalice. Kalkulacije životnog vijeka inkandescentne i fluorescente sijalice se baziraju na stopi neuspjeha od 50%; to jest, kada 50% testiranih sijalica crkne, obećani životni vijek je ustanovljen. LED diode ne pate od problema katastrofalnih crkavanja. Od trenutka kada se LED uključi, on počinje sporo da propada. Obećani životni vijek LED je zasnovan na tački kada lumenski izlaz LED-a opadne za 30% (ili do 70% od originalnog izlaza). Većina LED osvjetljenja sada ima očekivani životni vijek od oko 40.000 sati. Kada dobijete odgovor na ovo pitanje, postavite još dva dodatna pitanja:
Ukoliko je LED rangiran za do 40.000 sati, da li i ostatak sistema ima isti životni vijek? Da li su upravljački program, kola, žice i materijali takođe ocenjeni na 40.000 sati? Zapamtite, ovo je klasična situacija „slabe karike“. Dio sistema koji se prvi pokvari osuđuje na propast cijeli sistem. Potražite renomirane proizvođače osvjetljenja koji koriste visokokvalitetne LED čipove. Kombinacija dobrog dobavljača komponenti i dobre proizvodnje će bolje osigurati pouzdan proizvod.
Na kojoj je ambijentalnoj temperaturi 40.000 sati računato? LED čipovi najbolje funkcionišu kada su na hladnom. Niže temperature će omogućiti duže trajanje čipa. Budite sigurni da je sistem testiran na pravim ambijentalnim temperaturama. Ukoliko se nalazite u klimatskim područjima koja imaju više noćne temperature, tipično testiranje na ambijentalnim temperaturama od 25 stepeni Celzijusa će degradirati očekivani životni vijek LED osvjetljenja koji se koristi na otvorenom. Povišene ambijentalne temperature testiranja na 40 stepeni Celzijusa će osigurati odgovarajući životni vijek, čak i u pustinjskim klimatskim uslovima.
| Kako je LED osvjetljenje optički kontrolisano?
Dobra optika će maksimizovati lumenski izlaz LED osvjetljenja i smanjiti operativne troškove.
ZAKLJUČAK
Slični članci
Nekoliko praktičnih ideja za uređenje podruma...
Enterijer |
07.08.2016
Tehnike vanjskog osvjetljenja...
Eksterijer |
19.07.2016
KAKO DA MALO PROSTORA POSTANE PUNO?...
Enterijer |
15.08.2016